Sadržaj

• Sadržaj: Razlika između teorije sukoba i teorije konsenzusa
• Usporedni grafikon
• Što je teorija sukoba?
• Što je teorija konsenzusa?
• Ključne razlike

Teorija sukoba definira se kao filozofija koju je iznio Karl Marx koja kaže da društvo uvijek ostaje u situaciji sukoba zbog smanjenja resursa i konkurencije. Teorija konsenzusa definira se filozofijom koja iznosi da politički sustav unutar društva djeluje kao najbolji sustav koji pojedincima pruža poštene mogućnosti.

Sadržaj: Razlika između teorije sukoba i teorije konsenzusa

• Usporedni grafikon
• Što je teorija sukoba?
• Što je teorija konsenzusa?
• Ključne razlike

Usporedni grafikon

Osnove razlikovanja	Teorija sukoba	Teorija konsenzusa
definicija	Filozofija koju je iznio Karl Marx kaže da društvo uvijek ostaje u situaciji sukoba zbog smanjenja resursa i konkurencije.	Iznesena filozofija kaže da politički sustav unutar zajednice djeluje kao najbolji sustav koji pojedincima pruža poštene mogućnosti.
Neslaganje	Utjecajni ljudi imaju pravila i propise koji su im skrenuli put, a oni upravljaju stvarima po svom izboru i, dakle, kontroliraju sve pod sobom.	Ljudi koji izgledaju uvjerljivo postaju odgovorni javnosti kad ih odaberu i odaberu za svoja prava.
Društvo	Ni jedno uzajamno razumijevanje i norme koje postoje u zajednici ne traju vječno.	Tradicija i druge stvari pomažu u stvaranju povoljne atmosfere među ljudima.

Što je teorija sukoba?

Teorija sukoba definira se kao filozofija koju je iznio Karl Marx koja kaže da društvo uvijek ostaje u situaciji sukoba zbog smanjenja resursa i konkurencije. U izjavi se također kaže da poredak ostaje samo oko toga jer moćni imaju dominaciju i snagu za kontrolu deprimiranih. Nema to nikakve veze s konsenzusom među ljudima niti sa sukladnošću. Razmislite o povezanosti vlasnika smještajnog kompleksa i korisnika u tom istom smještajnom kompleksu. Znanstvenik ugovora može preporučiti da se veza između vlasnika i rezidenta uspostavi na zajedničku prednost. Suprotno tome, znanstvenik koji tvrdi da odnos može osporavati odnos ovisi o tvrdnji u kojoj se vlasnik i stanovnik svađaju jedni protiv drugih. Njihov se odnos karakterizira prilagođavanjem njihovih sposobnosti koncentracije imovine jedna od druge, npr. rate zakupa ili mjesto za život. Postavljaju se granice odnosa gdje svaki izvlači najveću moguću mjeru imovine iz druge. Marxova hipoteza o tvrdnji usmjerena je oko svađe između dvije osnovne klase. Mali razred uključuje one koji se smatraju uobičajenim radnicima ili siromašnima. Izlaskom slobodnog poduzetništva Marx nagađa da će buržoazija, manjina stanovništva, iskoristiti svoj utjecaj za maltretiranje radničke klase, dominantne klase. Očekivalo se da će se nejednaka disperzija unutar hipoteze sukoba zadržati ideološkom prisilom, gdje će buržoazija poticati priznavanje postojećih uvjeta od strane male klase.

Što je teorija konsenzusa?

Teorija konsenzusa definira se kao filozofija iznesena u kojoj stoji da politički sustav unutar društva djeluje kao najbolji sustav, koji pojedincima daje poštene mogućnosti, a bilo kakve promjene koje se događaju u ljudima i oko njih uvijek potječu od institucija koje imaju pravo na učini tako. Ove vrste grupa mogu uključivati ​​vladu, službe i druga mjesta. Inače je nazivamo funkcionalizmom. Uspostavljanje gledišta harmonije pretpostavka je da društveni uredi imaju urođenu sklonost održavati se u stanju relativne ravnoteže zajedničkom i stalnom suradnjom svojih bitnih temelja. Accord Hypoteza je sociološko gledište u kojem je socijalni zahtjev, sigurnost i politički smjer uporište. Kako je takva interpretacija sporazuma zabrinuta je za održavanje ili nastavak univerzalne potražnje u javnoj areni. To uvjerenje ispunjava se kao sociološki uvjet za pomoć i zaštitu sadašnjosti. Suprotno je hipotezi protiv tvrdnje, koja piše kao sociološka tvrdnja o prilagođavanju normi ili njezinoj ukupnoj inverziji. Načelo se smatra integrativnim, a tko ga ne smatra, korumpiran je pojedinac. Pod hipotezom o sukobu zakona zakoni se smatraju prisilnim, a tko ih prekrši, doživljava se kao zloupotreba i neutemeljenost. Sociološke interpretacije mogle bi se okarakterizirati u pogledu gledišta harmonije i borbe. Accord je ideja društva u kojem se neslaganje spora smatra uvjetom sklada društva s obzirom na opću ili široku tvrdnju među svim pojedincima iz određene kulture.

Ključne razlike

1. Teorija sukoba definira se kao filozofija koju je iznio Karl Marx koja kaže da društvo uvijek ostaje u situaciji sukoba zbog smanjenja resursa i konkurencije.
2. Teorija konsenzusa definira se filozofijom koja iznosi da politički sustav unutar društva djeluje kao najbolji sustav koji pojedincima pruža poštene mogućnosti.
3. I teorija sukoba i konsenzusa pomažu u pronalaženju međusobne osnove između entiteta koji postaju dio društva jer pronalaze način na koji svi koegzistiraju bez potrebe za konsolidacijom.
4. Teorija sukoba kaže da utjecajni ljudi imaju pravila i propise okrenute na svoj način i upravljaju stvarima prema svom izboru i stoga kontroliraju sve pod sobom. S druge strane, teorija konsenzusa kaže da ljudi koji izgledaju moćno postaju odgovorni javnosti dok ih odaberu i odaberu za svoja prava.
5. Teorija sukoba vjeruje da nikakvo međusobno razumijevanje i norme koje postoje u društvu ne traju vječno. S druge strane, teorija konsenzusa smatra da tradicija i druge stvari pomažu u stvaranju povoljne atmosfere među ljudima.
6. Obje teorije vjeruju da društvena mijenjaju bića sporim tempom, a zatim promjene donose još sporije.