Sadržaj

• Sadržaj: Razlika između izravne demokracije i indirektne demokracije
• Usporedni grafikon
• Što je izravna demokracija?
• Što je neizravna demokracija?
• Ključne razlike
• Zaključak

Demokracija je oblik vlasti u kojem vrhovna vlast leži u rukama naroda. U demokratskoj naciji, svaki građanin ima jedan glas, koji može biti za ili protiv vladine politike. Nadalje, u demokraciji, odgovor poreznih obveznika djeluje kao osnova vlade. Može biti u obliku izravne demokracije ili neizravne demokracije. Izravna demokracija odnosi se na sustav u kojem građani imaju pravo sudjelovati u odlučivanju.

Suprotno tome, neizravna demokracija sugerira demokraciju u kojoj građani biraju svog agenta da aktivno sudjeluju u administraciji vlade i djeluju u svoje ime.

Sadržaj: Razlika između izravne demokracije i indirektne demokracije

• Usporedni grafikon
• Što je izravna demokracija?
• Što je neizravna demokracija?
• Ključne razlike
• Zaključak

Usporedni grafikon

OSNOVA	IZRAVNA DEMOKRATIJA	NEIZRAVNA DEMOKRATIJA
Značenje	Izravna demokracija odnosi se na oblik vladavine u kojem porezni obveznici izvana s pravom sudjeluju u upravljanju vladom.	Neizravna demokracija sugerira demokraciju u kojoj ljudi glasaju za svog predstavnika, da ih predstavljaju u Saboru.
politika	Vladine politike određuju sami ljudi.	Ljudi biraju svoje predstavnike da donose odluke o vladinim politikama.
Zakonodavno tijelo	Cijela zajednica čini zakonodavstvo.	Predstavnici stranke koja pobjeđuje formiraju vladu i dio su zakonodavnog tijela.
Pogodnost	Nacije čija je brojnost stanovništva mala.	Nacije čija je brojnost stanovništva velika.

Što je izravna demokracija?

Izravna demokracija ili na drugi način poznata kao čista demokracija ili participativna demokracija je ona u kojoj odluke koje se odnose na zakone i politike vlade prihvaća izravno narod. Zahtijeva izravno sudjelovanje građana nacije u svakodnevnom odlučivanju i upravljanju vladom. Švicarska je jedna od država u kojima je direktna demokracija rasprostranjena.

U ovom obliku vlasti, svaki zakon, politika ili nacrt zakona donosi se samo kada o njemu glasaju svi porezni obveznici u zemlji. Ovdje se svi pojedinci u vlasti okupljaju, povećavaju pitanja, ulaze u rasprave kako bi smislili odluku koja bi svima bila prihvatljiva. Dakle, građani nacije imaju izravnu riječ u formuliranju zakona i poslova koji utječu na njih.

Što je neizravna demokracija?

Neizravna demokracija ili popularno nazvana reprezentativna demokracija sustav je vlasti u kojem ljudi biraju svoje agente, predstavljaju ih u parlamentu i aktivno sudjeluju u upravljanju vladom.

Dakle, sudjelovanje građana je ograničeno u donošenju važnih odluka i formuliranju politika. Indija je čest slučaj neizravne demokracije.

U neizravnoj demokraciji, iz svake izborne jedinice bira se političar koji predstavlja muškarce i žene koji su za njega glasali u parlamentu. Oslanja se na poštene i slobodne izbore u kojima pojedinci koji trenutačno vladaju imaju pravednu i razumnu vjerojatnost gubitka. Dakle, izabrani političar mogao bi biti smijenjen iz vlasti i odgovoran za posao koji je on obavljao u zajednici.

Ključne razlike

1. Izravna demokracija mogla bi se nazvati sustavom vlasti, pri čemu je provođenje zakona moguće općim glasanjem svih građana Dok je indirektna demokracija onaj oblik vlasti u kojem građani nacije glasaju za agente koji su ovlašteni za izaberite njihovo ime.
2. U izravnoj demokraciji narod prihvaća izbore koji se odnose na vladine politike, zakone i druga pitanja. Dok u indirektnoj demokraciji narod bira svoje predstavnike, donosi odluke o oblikovanju zakona i politika.
3. U izravnoj demokraciji cijela zajednica tvori zakonodavnu vlast. S druge strane, u indirektnoj demokraciji, izabrani predstavnici pobjedničke stranke čine vladu i dio su parlamentarne vlasti.
4. Iako je izravna demokracija najprikladnija za male nacije, neizravna demokracija je sjajna za velike narode.

Zaključak

Izravna demokracija jasna je demokracija pogodna za države u kojima je broj stanovnika manji. Ali, to se ne može obaviti u zemlji s velikom broju stanovnika i u kojoj odluku moraju dobiti krose ljudi. Zbog ovog nedostatka nastala je agentska ili indirektna demokracija koja prevladava nedostatke izravne demokracije.